Na poziv urednice portala Generacija.hr Maje Šubarić Mahmuljin govorili smo o rezultatima istraživanja koje je provedeno u razdoblju pandemije koronavirusa. Rad je prezentiran na konferenciji Communication Management Forum u organizaciji Edward Bernays University Collegea, a zbornik s radovima objavljen je u svibnju 2021. godine.
“Poražavajuće je to da je publika u našem istraživanju procijenila da novinari koji su izvještavali o pandemiji koronavirusa nisu visoko obrazovani, da su skloni manipulaciji i senzacionalizmu te širenju teorija zavjere”, rekla nam je Petra Begović, magistra komunikologije i stručna suradnica s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Upravo su medijske navike, povjerenje publike i lažne vijesti u doba koronavirusa bile tema izvornog znanstvenog rada objavljenog u suradnji s prof. dr. sc. Danijelom Labašem.
Medijske navike, povjerenje publike i lažne vijesti
U radu “Medijske navike, povjerenje publike i lažne vijesti u doba koronavirusa” analizirane su navike korištenja medija, posebno digitalnih, vjerodostojnost njihovog sadržaja u očima publike i mišljenja o lažnim vijestima za vrijeme kriznoga razdoblja, koje je poznato i kao „doba pandemije koronavirusa“, dok je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila i na činjenicu da je istodobno riječ bila i o infodemiji. Upravo je tim terminom potvrđena važnost uloge medija, koji su mogli pridonijeti smirivanju krize ili su mogli prenositi dezinformacije, lažne vijesti i vijesti vezane uz teoriju zavjere i to upravo u doba kada su publici bili najpotrebniji. Ovo istraživanje, čiji je cilj bio ispitati ulogu medija kao važnog izvora informacija u doba pandemije koronavirusa, provedeno je metodom ankete putem interneta od 27. travnja do 15. svibnja 2020. godine.
Medijska pismenost nam je važna i potrebna
“Istraživali smo i to jesu li primijetili lažne vijesti i gdje. Pokazalo se da su one najčešće na internetu (65,5 posto) i društvenim mrežama (50, 6 posto). To je paradoks da ljudi pronalaze lažne vijesti upravo u onim medijima koje najviše koriste, a najmanje ih pronalaze u medijima koje slabije koriste poput radija (4,4 posto)”, rekla je Begović i poručila kako doba pandemije koronavirusa i izloženost velikom broju informacija, od kojih su brojne netočne ili lažne, snažno upozorava na potrebu da još više radimo na jačanju medijske pismenosti.
O rezultatima istraživanja govorili smo za portal Generacija.hr. Tekst je objavljen u sklopu projekta “(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas koji financira Agencija za elektroničke medije.